Visoke cene osiguranja za prelazak vozila preko administrativne granice sa Kosovom neće skoro biti smanjene i pored pokušaja Beograda i Brisela da ubede osiguravajuća društva sa obe strane da nađu kompromis. Iako je ovo trebalo da bude tema sastanka osiguravača iz Srbije i sa Kosova još u januaru, u Beču, to pitanje se ni do današnjeg dana nije našlo na dnevnom redu. Do tada, iznos polise ostaje 100 evra za 30 dana za vozila sa teritorije KiM. To se odnosi i na sva ostala kola koja ulaze u Srbiju, a nemaju naše registarske tablice, ni zelenu kartu. Sa kosovske strane se naplaćuje 60 evra za 15 dana, ali samo za vozila sa srpskim tablicama, jer za sve druge je cena 32 evra. Uvek se i svuda cena utvrđuje na osnovu preuzetog rizika, a ne na nacionalnom principu, što radi kosovska strana.
Visoke cene osiguranja za prelazak vozila preko administrativne granice sa Kosovom neće skoro biti smanjene i pored pokušaja Beograda i Brisela da ubede osiguravajuća društva sa obe strane da nađu kompromis.
Iako je ovo trebalo da bude tema sastanka osiguravača iz Srbije i sa Kosova još u januaru, u Beču, to pitanje se ni do današnjeg dana nije našlo na dnevnom redu.
Do tada, iznos polise, prema rečima Vladana Manića, generalnog sekretara Udruženja osiguravača Srbije, ostaje 100 evra za 30 dana za vozila sa teritorije KiM. To se odnosi i na sva ostala kola koja ulaze u Srbiju, a nemaju naše registarske tablice, ni zelenu kartu.
- Sa kosovske strane se naplaćuje 60 evra za 15 dana, ali samo za vozila sa srpskim tablicama, jer za sve druge je cena 32 evra. Uvek se i svuda cena utvrđuje na osnovu preuzetog rizika, a ne na nacionalnom principu, što radi kosovska strana - kaže Manić. On negira i optužbe da su osiguravajuća društva pokušala da iskoriste situaciju i profitiraju.
"Kosovski slučaj" ponovo je otvorio pitanje kako funkcioniše tržište osiguranja u Srbiji, koliki je profit, kako se formiraju cene i ko sve to kontroliše.
Prema podacima Narodne banke Srbije, u zemlji trenutno radi 28 osiguravajućih društava, od kojih se 24 bave poslovima osiguranja, a četiri reosiguranjem. Dve trećine su u većinskom stranom vlasništvu. Osim društava, na tržištu osiguranja, kažu u NBS, posluje i 18 banaka, 80 pravnih lica i 111 preduzetnika, a sertifikat za posredovanje dobilo je više od 12.500 lica.
U NBS, koja inače kontroliše rad ovih kuća, kažu da su za prvih devet meseci 2011. ova društva naplatila više od 44,5 milijarde dinara (440 miliona evra) premije. Ubedljivo najviše je uplaćeno premija za osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, osiguranje od požara i za druga imovinska osiguranja i za kasko osiguranje. Cifra isplaćenih odšteta, naravno, daleko je manja. Od januara do septembra isplaćeno je oko 17,5 milijardi dinara.
U Srbiji ima oko 1,8 miliona auto-osiguranika, i to je jedino obavezno osiguranje, dok su ostala dobrovoljna. Prosečna polisa košta oko 8.000 dinara za godinu dana. Samo oko dva odsto građana ima polisu životnog osiguranja, a prosečna mesečna premija je 12 evra, dok je u Hrvatskoj, recimo, 90. Što se tiče osiguranja imovine, ona ide od 2,5 dinara po kvadratu naviše.
- U Srbiji je godišnja premija osiguranja po stanovniku samo 80 evra, što je daleko ispod evropskog proseka - kaže dr Milenka Mila Jezdimirović, generalni direktor "Dunav osiguranja".
- Potencijal srpskog tržišta je veliki, a dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU sigurno će podstaći nove osiguravače da dođu.